Blagajska ploča (12. stoljeće)
Mostar, grad u srcu Hercegovine, osim Staroga mosta krije i jednu pomalo zaboravljenu znamenitost.. Riječ je o ranokršćanskoj / kasnoantičkoj bazilici u Cimu, predgrađu Mostara. Znanstvenici njenu starost procijenjuju na 5. – 6. st. po Kr. Ta drevna građevina svjedoči o kulturnome porijeklu ovih prostora još od pamtivijeka.
Na padinama oko Cima nalazi se nekoliko prahistorijskih gradina, koje pripadaju uglavnom željeznom dobu. Na prostoru Cima, u toku 1966. godine je arheološkim rekognosciranjem konstatirano da je na lokaciji Crkvine, na blago padajućem terenu, u antičko doba postojalo naselje, a u kasnoantičko doba sagrađena bazilika. Detaljnim pregledom uočene su velike količine sitnog površinskog arheološkog materijala: antičkog crijepa, keramike, pritesanog kamena muljike i stakla. Bazilika u Cimu smještena je na lokalitetu Crkvine, koji je i sam po njoj dobio naziv. Arheološkim iskapanjima, od 1966. do 1969. otkriveni su sami temelji građevine, ali i drugi nalazi, kao ulomci kamene plastike, brojni pokretni nalazi te znatan broj grobnica iz perioda kasne antike – ranoga kršćanstva te i iz zreloga srednjega vijeka. Ovi nalazi su bili smješteni u Muzeju Hercegovine u Mostaru, no tijekom protekloga rata većina ih je izgubljena. Detaljnije o arheološkim iskapanjima bazilike u Cimu govori se u Glasniku Zemaljskoga muzeja u Sarajevu iz 1976. godine, tako su barem sačuvani fonografski i tekstualni zapisi ovoga vrijednoga otkrića. Temelji ove sakralne građevine su danas jedini materijalni trag. Zbog svoje impozantnosti neki istraživači pretpostavljaju da je bazilika u Cimu mogla biti sjedište drevne biskupije Seresenterum.
Dana 20.siječnja 2004. arheološka iskopina bazilike u Cimu proglašena je kulturnim spomenikom BiH. To je ujedno i najstariji kulturni spomenik na području Mostara, ali i na širem području. Cimska bazilika svjedoči o starosti, bitnosti, ranome kršćanskome podrijetlu ovih prostora. Stoga ne dajmo da se zaboravi, da ju proguta veo vremena.
Nalazište u Crkvinama
Tlocrt Cimske bazilike
Pokušaj rekonstrukcije Cimske bazilike
Izvori:
- ANĐELIĆ 1974, Kasnoantička bazilika u Cimu kod Mostara, Glasnik Zemaljskog Muzeja (GZM), 1974.
- Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika – Tekst iz Rješenja o proglašenju nacionalnog spomenika.
Related posts
