CIDOMCIDOM
CIDOM
Centar za informaciju i dokumentaciju Mostar
  • NASLOVNA
  • ČLANCI
  • IZ PROŠLOSTI
    • Zanimljivosti iz prošlosti
    • FOTO Nekad i sad
    • FOTO Izgubljene građevine
    • Likovi iz prošlosti
  • FOTO ARHIV
    • do 1918.
    • 1919.-1945.
    • 1946.-1991.
    • 1992.-1998.
    • 1999. do danas
    • Stare karte grada
    • Crnobijelo u koloru
    • Stari likovi mostarskih fotografa
  • O NAMA
  • KONTAKT
  • DONACIJE
Menu back  
Login

Carl Peez – Mostar i njegova kultura – slika jednog grada u Hercegovini, 1891

January 9, 2016Knjige i članciBy admin

Boraveći u našem gradu svega sedam mjeseci, Carlu Peezu bijaše dovoljno da se u njega trajno zaljubi i da usto napiše remek djelo o njemu. Jer, brojne su knjige i monografije o Mostaru, ali tako studiozno, s toliko detalja o gradu, nikome ne pođe za rukom opisati ih, pa ni rođenim Mostarcima. Djelo pod nazivom „Mostar und sein Culturkreis – ein Städtebild aus der Hercegovina“ je objavljeno u Lepzigu 1891. g., a prijevod djela pod nazivom „Mostar i njegova kultura – Slika jednog grada u Hercegovini“, je djelo našeg velikog mostarskog graditelja Miroslava Loose-a i to u dva navrata, 1946. i 1951. g. U svojoj je knjizi Peez opisao svaki kutak grada i okolice i to ne na osnovu priča pojedinih ljudi, već obilaskom terena. Malo je i rođenih Mostaraca koji su bili na Humu, na Veležu, na Borcima, na Stjepangradu, a Peez je sve to obišao. S velikom nadarenošću za detalje, na skoro likovni način je oslikao grad, stanovnike, običaje, nošnju… Usto je koristio brojnu literaturu, čak 36 do tada objavljenih knjiga o Mostaru.
Mnoge su zanimljivosti (inače malo znane) pobrojane u tom kapitalnom djelu mostarske povijesti. Tako navodi da Mostar leži na istoj geografskoj dužini kao Stockholm ili Brindisi, te da su vodopadi Niagare ili grad Marseille na istoj geografskoj širini kao Mostar.
„Općenito se drži da je istočna obala (grada Mostara op. a.) zdravija zato je od bogatijeg svijeta nastanjena… U ovoj četvrti grada se odvija trgovina, nastanjeni su činovnici i oficiri, a u ovom se dijelu odigrao i dobar dio povijesti Mostara.
Ako istočnoj obali spada prošlost i sadašnjost, onda na desnoj strani Neretve leži budućnost grada – veliki prostor za podizanje stambenih zgrada i za razne ustanove.“
Predstavlja nam jedan nepoznati Mostar iz onog doba, kojega okružuju „brdske padine s poljima kukuruza i duhana…“ Opisuje Radobolju „kao čili potok“, koji dok se ne ulije u Neretvu, prolazi „ispod dvadeset vanredno slikovitih starih mostića“. Naznačuje Rodoč i Cim kao glavne proizvođače grožđa i duhana. Objelodanjuje podatak da je kod Skakala bio otvoren ugljenokop lignita, koji je kasnije zatvoren i premješten pola sata (hoda) prema sjeveru u Suhidol. Karakterizira Hercegovca kao štedljiva, koji „svaki izdatak, pa i najmanji, brižljivo promisli i pripravi…Pri tome stara čarapa igra tradicionalnu ulogu… Naprotiv, Hercegovac ne poznaje štedljivosti kad se radi o nakitu njegove žene i preuzimlje znatne izdatke na sebe, da joj prsluk da ukrasiti teškim zlatnim vezivom ili da joj jednu ogrlicu, jedan Diadem od sto i više zlatnika objesi…Pa i turski muški svijet ne prezire bogato oblačenje“.

Kompletnu knjigu možete pročitati i skinuti s naše stranice iz rubrike Knjige i članci. Ugodno čitanje koje vas sigurno neće razočarati.

About the author

admin

Related posts
Sve za sina
May 21, 2019
Nevidljivi pisac
May 19, 2019
Sjećanje na stare avlije
May 15, 2019
Posjet kralja
May 15, 2019
Bijesni konji – objesni Španjolci
May 15, 2019
Višenamjenski Konak
May 15, 2019
PRETRAGA
KONTAKT
Kontakt putem e-maila
Naša facebook grupa
ARHIVA
  • FOTO ARHIV
    • do 1918.
    • 1919. – 1945.
    • 1946.-1991.
    • 1992.-1998.
    • 1999. do danas
    • Stare karte grada
    • Stari likovi mostarskih fotografa
  • UMJETNIČKA SLIKA
  • UMJETNIČKA FOTOGRAFIJA
  • VIDEO GALERIJA
  • ČLANCI
  • KNJIGE
  • OBIČAJI I FOLKLOR
  • ARHEOLOGIJA
  • UMJETNOST I KULTURA
  • SPORT KROZ POVIJEST/(H)ISTORIJU
CIDOM TEAM
  • Zdenko Bošković
    Facebook
  • Tibor Vrančić
    Facebook
  • Smail Špago
    Facebook
  • Armin Džabirov

STATISTIKA

Korisnika danas : 27
Korisnika posljednjih 7 dana : 390
Korisnika posljednjih 30 dana : 2537
Korisnika ovu godinu : 9899
Pregleda danas : 53
Pregleda posljednjih 7 dana : 832
Pregleda posljednjih 30 dana : 7916
Pregleda ovu godinu : 41535
Ukupno pregleda : 223257
CIDOM
CIDOM © 2015 │ Sva prava pridržana
WordPress theme