{"id":21284,"date":"2020-03-25T10:26:08","date_gmt":"2020-03-25T09:26:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.cidom.org\/?p=21284"},"modified":"2020-03-25T10:29:17","modified_gmt":"2020-03-25T09:29:17","slug":"prvi-filmovi-snimljeni-u-bih-1918-kopac-blaga-od-blagaja-i-vila-od-neretve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.cidom.org\/?p=21284","title":{"rendered":"Prvi filmovi snimljeni u BiH 1918 &#8211; Kopa\u010d blaga od Blagaja i Vila od Neretve"},"content":{"rendered":"<p><strong>Iskopano od zaborava: \u201cKopa\u010d blaga od Blagaja\u201d i \u201cVila od Neretve\u201d, filmovi iz 1918. godine<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Potpuno je nepoznata \u010dinjenica da su u Mostaru 1918. godine snimljena \u010dak dva filma \u2013 &#8220;Kopa\u010d blaga od Blagaja&#8221; i &#8220;Vila od Neretve&#8221;, autora Roberta Michela, koga smo ve\u0107 imali priliku upoznati po njegovoj knjizi \u201cMostar\u201d, objavljenoj 1909. godine. Prema dosad dostupnim podacima ovo je najstariji film snimljen u BiH (u Srbiji film <em>Krunisanje Petra I: Kara\u0111or\u0111evi\u0107a<\/em> 1906., a u Hrvatskoj <em>Zagabria Corso<\/em> iz 1911.), pa je, stoga, va\u017eno vi\u0161e pozornosti posvetiti ovom otkri\u0107u.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O samim filmovima, njihovom snimanju kod nas dosad nije bilo dosad nikakvih pouzdanih i relevantnih podataka. Tek nakon \u0161to se u Hrvatskom filmskom ljetopisu, broj 35 iz 2003. godine, pojavio tekst uglednog srbijanskog filmologa Dejana Kosanovi\u0107a, koji je objavio rezultat svoga dugogodi\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog rada, ukazano nam je na otkri\u0107e koje bi se u nekoj civilizacijski ure\u0111enoj sredini smatralo senzacijom. Objavljuju\u0107i tekst u ovom \u010dasopisu, Kosanovi\u0107 je stru\u010dnu javnost izvijestio o filmovima snimljenim u BiH 1918. godine. Kosanovi\u0107 je tako\u0111er, u arhivama nekada\u0161njeg zagreba\u010dkog kina \u201cMetropol\u201d iskopao podatak da su se izme\u0111u 15. i 21. septembra 1919. godine prikazivali filmovi pod nazivom \u201cKopa\u010d blaga od Blagaja\u201d i \u201cVila od Neretve\u201d, \u010diji su naslovi nedvosmileno govorili da su tematski vezani za na\u0161e krajeve i da su snimljeni kod nas. Nakon vi\u0161egodi\u0161njih napora, u\u0161ao je u trag jednoj kopiji filma &#8220;Kopa\u010d blaga od Blagaja&#8221; te obznanio je da je producent filma bila firma \u201cJugoslavija film\u201d \u010dije su se centrale nalazile u Be\u010du i Zagrebu. Na\u017ealost, za kopijom filma \u201cVila od Neretve\u201d jo\u0161 uvijek se traga.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autor je pretra\u017euju\u0107i stare brojeve \u010dasopisa Film, brojevi 9. i 10. od 15. septembra 1919. godine prona\u0161ao veoma oskudne podatke o ovim filmovima: ispod naslova &#8220;Vila od Neretve&#8221; pisalo je: <em>\u201c&#8230;sa glazbom Blagoslava Berse\u201d<\/em>, a pri kraju oglasa da je <em>\u201c&#8230;Si\u017ee po narodnoj pjesmi napisao poznati pjesnik i ravnatelj Burgtheara u Be\u010du Robert Michel\u201d<\/em>. Iz oglasa se nije vidjelo da li se radilo o dugometra\u017enim (igranim) ili kratkometra\u017enim filmovima, niti da li su bili prikazivani istovremeno, u okviru jedne predstave ili pak na posebnim projekcijama. Podaci o snimanju ovih filmova nisu se spominjali niti su se mogli prona\u0107i ni u doma\u0107oj, ni u stranoj (be\u010dkoj) \u0161tampi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pretragom po internetu do\u0161li smo do podatka da su Javna ustanova Kinoteka BiH i Ambasada \u0160vicarske, dana 16. novembra 2006. godine organizovale sve\u010danu projekciju najstarijeg bh filma \u201cKopa\u010d blaga od Blagaja\u201d. Film je snimljen u Mostaru i okolini, u prolje\u0107e ili ljeto 1918. godine. Scenarist i re\u017eiser filma, austrijski je pjesnik i upravitelj be\u010dkog Burgteatra Robert Michel, poznat nama jer je kao austrougarski \u010dasnik, slu\u017ee\u0107i u Mostaru, objavio dobro poznatu knjigu naziva Mostar u kojoj je opse\u017eno i detaljno prikazao Mostar tog vremena.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na osnovu prona\u0111enog materijala bilo je mogu\u0107e naslutiti konture radnje filma. Kadrovi su fotografski efektni, a ljepote staroga Mostara veoma dobro iskori\u0161tene. Glumci, odjeveni u dosta nametljive narodne kostime, tuma\u010de uloge standardnim izra\u017eajnim sredstvima nijemog filma dvadesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a.<\/p>\n<p>&#8220;Zahvaljuju\u0107i anga\u017emanu Ambasade \u0160vicarske u Sarajevu i \u0160vicarske agencije za razvoj i suradnju, restaurirana kopija tog filma odsad se nalazi i u Arhivu Kinoteke BiH&#8221;, navedeno je u informaciji o<\/p>\n<p>projekciji.<\/p>\n<p><em>Pri\u010da filma govori o Mariji, Austrijanki koja putuje kroz Hercegovinu, Stabarztu, austrijskom ljekaru koji \u017eivi u Mostaru, Muharemu, seoskom mladi\u0107u iz okoline grada, njegovom bratu Ibri i djevojci Alisi, zaljubljenoj u Muharema, te opakoj vra\u010dari Hatid\u017ei. Film opisuje nekoliko nesretnih ljubavi, Muharema u Mariju, Alise u Muharema i Ibre u Hatid\u017eu, \u0161to sve skupa zavr\u0161ava tragi\u010dnim krajem. Rije\u010d je o\u010dito o melodrami snimljenoj u prirodnom ambijentu, \u0161to je bio dominantan \u017eanr u evropskom filmu tog doba. <\/em>U filmu se, osim Staroga mosta, prepoznaju i drugi dijelovi Mostara \u2013 \u010dar\u0161ija, du\u0107ani uz Neretvu, park Hotela Nereteve), zatim vrelo Bune i most preko Bune u Blagaju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za svoju knjigu &#8220;Film u Mostaru 1900-1980. godine&#8221; autori Drago Karlo Mileti\u0107 i Nedeljko \u0106ubela svojevremeno su prou\u010dili mostarsku i drugu relevantnu \u0161tampu, ali o\u010digledno nisu nai\u0161li na podatke o snimanju ili prikazivanju ovih filmova.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Vila od Neretve&#8221; i &#8220;Kopa\u010d blaga od Blagaja&#8221;, iz zasad nejasnih razloga, nikada nisu bili prikazivani u Austriji, tako da nigdje nisu zabilje\u017eeni u filmografijama austrijskih filmova, sa\u010dinjenih na osnovu cenzurnih kartona. U jednom svome pismu iz 1939. godine Robert Michel tako\u0111er isti\u010de da filmovi nisu bili prikazivani u Austriji, ali navodi da su prikazani u Njema\u010dkoj, \u0160vajcarskoj, Italiji, Francuskoj i Ju\u017enoj Americi, dok Kraljevinu SHS ne spominje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Samo spominjanje i saznanja da postoji jedna restaurirana kopija filma &#8220;Kopa\u010d blaga od Blagaja&#8221; i da se nalazi u Arhivi Kinoteke BiH u Sarajevu, zagolicalo je na\u0161u ma\u0161tu te nagovijestilo \u017eelju da se jedna projekcija filma priredi u okviru neke kulturne manifestacije u Mostaru ili u Blagaju. Ho\u0107e li se to mo\u0107i izvesti \u2013 pokazat \u0107e nam vrijeme.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Priredili: Smail \u0160pago, Tibor Vran\u010di\u0107, Armin D\u017eabirov<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(mart 2020.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iskopano od zaborava: \u201cKopa\u010d blaga od Blagaja\u201d i \u201cVila od Neretve\u201d, filmovi iz 1918. godine &nbsp; Potpuno je nepoznata \u010dinjenica da su u Mostaru 1918. godine snimljena \u010dak dva filma \u2013 &#8220;Kopa\u010d blaga od Blagaja&#8221; i &#8220;Vila od Neretve&#8221;, autora Roberta Michela, koga smo ve\u0107 imali priliku upoznati po njegovoj knjizi \u201cMostar\u201d, objavljenoj 1909. godine.&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":21287,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-21284","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-umjetnost-i-kultura","category-6","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21284","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21284"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21284\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21288,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21284\/revisions\/21288"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21287"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21284"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21284"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21284"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}