{"id":12442,"date":"2018-06-03T11:47:48","date_gmt":"2018-06-03T09:47:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.cidom.org\/?p=12442"},"modified":"2018-06-03T11:48:03","modified_gmt":"2018-06-03T09:48:03","slug":"blagajska-ploca-12-stoljece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.cidom.org\/?p=12442","title":{"rendered":"Blagajska plo\u010da (12. stolje\u0107e)"},"content":{"rendered":"

Blagajska plo\u010da (12. stolje\u0107e)<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Kada se danas u javnosti govori o najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima u Bosni i Hercegovini, onda se redovito govori samo o Huma\u010dkoj plo\u010di, koju znanstvenici datiraju u 11. do 12. stolje\u0107e. Me\u0111utim, da Huma\u010dka plo\u010da nije usamljen spomenik na\u0161e rane srednjovjekovne pismenosti, govore nam, uz brojne druge pisane spomenike i podaci o Blagajskoj plo\u010di iz 12. stolje\u0107a, jednom od najstarijih srednjovjekovnih natpisa.<\/p>\n

Blagajska je plo\u010da pisana bosan\u010dicom ili zapadnom \u0107irilicom, autenti\u010dnim i posebnim pismom nastalim u Bosni i okolnim krajevima, a tekst plo\u010de govori o izgradnji crkve sv. Kuzme i Damjana u Blagaju na Buni kod Mostara. Plo\u010da je bila ugra\u0111ena iznad ulaznih vrata u crkvu, ili u samoj crkvi, izgra\u0111enoj i posve\u0107enoj 1194. godine. Crkvu je dao sagraditi humski knez Miroslav, a posvetio ju je dubrova\u010dki nadbiskup Bernardin. I danas se lokalitet na kojem se crkva nalazila \u010duva uspomenu na patrone crkve.<\/p>\n

Blagajska je plo\u010da danas pohranjna u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu, dok se drugi materijal arheolo\u0161ke vrijednosti s ovog lokaliteta, po okon\u010danju arheolo\u0161kog iskopavanja, \u010duva u Muzeju Hercegovine u Mostaru.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Otkri\u0107e plo\u010de<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U katoli\u010dkom groblju u Blagaju, u grobnici Kate Boras, 1955. posve je slu\u010dajno otkriven dio razbijene plo\u010de s natpisom na bosan\u010dici, \u0161to je bio i povod da povjesni\u010dar Ljubomir Stojanovi\u0107, na temelju na\u0111enoga, natpis objavi u znanstvenoj literaturi. Na natpisu se isti\u010de da je neki \u017eupan zidao crkvu u Podgra\u0111u na svom imanju u vrijeme slavnoga Nemanje. Me\u0111utim, Stojanovi\u0107 je natpis objavio, pritom ne donose\u0107i faksimil i ne ulaze\u0107i detaljnije u njegovu analizu. Tako\u0111er, nije objasnio ktitora ni patrona crkve, niti je odre\u0111ivao lokalitet gdje je prvobitno bio fragment s natpisom. No, ipak njegovom zaslugom znanstveni djelatnici Zemaljskog muzeja BiH pretra\u017eili su teren oko spomenutoga groba s ciljem pronalaska eventualno drugoga dijela razbijene plo\u010de s natpisom. Potom je, 1955. godine, poduzeto probno iskopavanje na mjestu nalaza plo\u010de. Tada su u istom grobu prona\u0111ene dvije ovalno izra\u0111ene plo\u010de koje su tu, prema pri\u010danju vlasnika groba, kao i plo\u010da s natpisom, donesene iz blagajskoga Podgra\u0111a, i to s lokaliteta Vra\u010di.<\/p>\n

 <\/p>\n

Istodobno, na obli\u017enjem lokalitetu Vra\u010di izvr\u0161eno je arheolo\u0161ko iskopavanje i prona\u0111eni su temelji odre\u0111enoga objekta, uz koji se nalazila ve\u0107a gomila klesanoga kamena. Pretra\u017eeno je i drugo kamenje koje le\u017ei nedaleko od ru\u0161evina dvorca Bi\u0161\u0107e, me\u0111utim, nije na\u0111eno mnogo ornamentiranih dijelova kamenja niti drugi dio plo\u010de s natpisom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Datiranje<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Tako je znanost, nakon terenskog ispitivanja, kasnije bila u mogu\u0107nosti dati ne\u0161to odre\u0111enije mi\u0161ljenje o svim tim problemima. Naime, povjesni\u010dar Mavro Orbini navodi kako je \u017eupan u Zahumlju Jurko pozvao dubrova\u010dkog nadbiskupa Bernardina da mu posveti crkvu sv. Kuzme i Damjana, u Zahumlju, 1194. godine. Ono \u0161to je va\u017eno, podatak s plo\u010de se dovodi u vezu s Orbinijevom godinom zidanja te crkve 1194., \u0161to je Orbini vjerojatno uzeo iz Dubrova\u010dkog arhiva. Naime, Nemanja je s bra\u0107om sklopio ugovor o miru s Dubrovnikom 1186. godine, i to na svetkovinu sv. Kuzme i Damjana, a to nije bez razloga, jer su sveti Kuzma i Damjan bili za\u0161titnici ku\u0107e Nemanji\u0107a, a \u0161to nam svjedo\u010di i zidanje crkve sv. Kuzme i Damjana u Blagaju. Va\u017eno je re\u0107i i da je Nemanja veliko\u017eupansko prijestolje ustupio sinu Stefanu u o\u017eujku 1196. godine. Do tada, a u vrijeme Nemanjina vladanja, ovaj je natpis bio urezan i postavljen u crkvu ili mo\u017eda nad njezinim nadvratnikom.<\/p>\n

Naknadno je Marko Vego utvdio da je svaki red natpisa mogao imati 30 do 32 slova, te uz ostale \u010dinjenice, ovako rekonstruirao natpis:<\/p>\n

VA IME OCA I SNA I SVETAGO DUHA JA \u017dU<\/p>\n

PAN MIROSLAV ZIDAH CRKVA SVETAG<\/p>\n

O KOZME I DAMIJANA U SVOIH SELIJAH U D<\/p>\n

NI VELNEGA \u017dUPANA SLAVNAGO NEMANE.<\/p>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/u><\/strong><\/p>\n