{"id":11765,"date":"2016-05-01T08:29:04","date_gmt":"2016-05-01T06:29:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.cidom.org\/?p=11765"},"modified":"2016-05-01T08:29:04","modified_gmt":"2016-05-01T06:29:04","slug":"mostar-ocima-stranih-putopisaca-most-slican-rjesenju-matematickog-problema-1894-g","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.cidom.org\/?p=11765","title":{"rendered":"Mostar o\u010dima stranih putopisaca &#8211; Most &#8211; sli\u010dan rje\u0161enju matemati\u010dkog problema, 1894. g."},"content":{"rendered":"<p><em>Arheolog i antropolog svjetskog glasa iz \u0160kotske, koji je izdao ve\u0107i broj stru\u010dnih knjiga, Robert Munro (1835 \u2013 1920) je nakon zavr\u0161etka kongresa ovih zvanja u Sarajevu 1894. g. tako\u0111er posjetio na\u0161 grad. Mostar je opisao poklanjaju\u0107i ve\u0107u pozornost svom profesionalnom usmjerenju, no dotakao se i ostalih stvari. Tek \u0161est godina iza posjeta izdao je knjigu pod nazivom \u02eeRambles &amp; studies in Bosnia Herzegovina, Dalmatia\u02ee (Skitanja i izu\u010davanja u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji).<\/em><\/p>\n<p><em>Ovdje \u0107emo navesti samo jedan zanimljiv isje\u010dak koji se odnosi na Mostar, a cjelokupna knjiga se mo\u017ee pro\u010ditati i downloadirati na stranici <a href=\"http:\/\/www.cidom.org\/\">www.cidom.org<\/a><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ve\u0107 se spustio mrak kad smo stigli na mostarsku stanicu pa je bilo malo u\u017eurbanosti dok se na\u0161e dru\u0161tvo i prtljaga nisu smjestili u hotelski omnibus. Po dolasku u hotel na\u0161li smo na\u0161e sobe ve\u0107 zauzete (zahvaljuju\u0107i predvi\u0111anju M. H\u04e7rmanna), tako da smo se \u017eurno na\u0161li na verandi restorana gdje je bila servirana ve\u010dera. Poslije, kada je temperatura postala podno\u0161ljivija, poku\u0161ali smo se pro\u0161etati po gradu uz veli\u010danstvenu mjese\u010dinu. Me\u0111utim, ulice su bile isuvi\u0161e puste da nas izmame podalje, i tako vra\u0107aju\u0107i se k na\u0161em hotelu, pu\u0161ili smo cigarete i razglabali kako da upoznamo Mostar, i to prvenstveno okolinu, ako nam sunce, koje nemilosrdno sja, to dopusti.<\/p>\n<p>\u02eePola orijentalan, pola italijanski, a u potpunosti hercegova\u010dki, slikovit i monumentalan. Svaki kamen odaje rat i borbu. Nijedan grad u svijetu ne izjavljuje tako glasno, kao \u0161to to \u010dini ovaj,\u00a0 da duguje sebe, svoje porijeklo, svoju bit postojanja, borbama, ratu, utvrdama i silnoj agresiji.\u02ee Ovo su rije\u010di kojima g. Asboth, autor djela \u02eeOfficial Tour through Bosnia and Herzegovina\u02ee, nedugo nakon okupacije ovih provincija od strane Austrougarske, otvara poglavlje o Mostaru. Ovim jezgrovitim rije\u010dima \u2013 opisnim, istinitim i iscrpnim \u2013 imam za dodati vrlo malo toga. Tokom \u0161etnje jednim duga\u010dkim putom na lijevoj obali Neretve, mo\u017ee se vidjeti, izme\u0111u ku\u0107a naslonjenih na stjenovito korito rijeke, ostarjeli ostaci zatvora, kule, bastiona, utvrde \u2013 potpuno sivo i prastaro zdanje, ba\u0161 kao \u0161to su i okolna kr\u0161evita brda. Upravo gdje izbo\u010deni lakat Podvele\u017eja po\u010dinje odmicati k jugoistoku, raspored ku\u0107a postaje sve \u0161iri. U ovom gornjem dijelu grada stoji prostrana pravoslavna crkva, prepoznatljiva po svojim tornjevimna. Katoli\u010dka crkva je na drugoj strani rijeke, d\u017eamije su, naravno, posvuda po gradu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, koga zanima pogledati interijer ovih zdanja, jesu li srednjovjekovne ili su moderne? Vrijeme je ovoga jutra bilo prekratko da bi se tro\u0161ilo na detalje koji jedva da odjekuju dobro znanim pri\u010dama o ratu, razdoru i religijskim progonima po turskim pravilima. Niti se ima \u0161ta novoga re\u0107i o narodu u Mostaru. Prema osobinama svojstvenim ju\u017enja\u010dkom porijeklu, oni su, i uvijek su bili, nagli, ponositi i ratoborni. Njihovi maniri, pa \u010dak i struktura njihovih ku\u0107a, odaju italijanski utjecaj. Kao dodatak uobi\u010dajenim raznolikostima, i predmeti izlo\u017eeni na bazaru i otvorenim prodavnicama du\u017e glavne ulice, vo\u0107e i povr\u0107e zauzimaju istaknuta mjesta. Vo\u0107e, jedva jestivo, smo te\u0161ko nabavljali u Sarajevu, ali ovdje smo mogli kupiti preko tuce velikih slasnih smokava za deset kreuzera (krajcara), a i gro\u017e\u0111e je jednako jeftino.<\/p>\n<p>Znatan dio grada le\u017ei na desnoj obali Neretve, neke ku\u0107e se prote\u017eu daleko niz ulicu sve do izvora Radobolje. [&#8230;]<\/p>\n<p>[&#8230;] Za turiste koji prolaze, uistinu postoji u Mostaru samo jedan lav vrijedan posjete \u2013 takozvani Rimski most, poznat po odva\u017enosti, eleganciji, svjetlosti i trajanju. Sli\u010dan je rje\u0161enju matemati\u010dkog problema kojega rje\u0161avaju p\u010dele pri konstrukciji svoga sa\u0107a. Ovaj do\u017eivljaj je za mene nedo\u017eivljen, jer (ovaj most op. a.) u sebi izra\u017eava matemati\u010dki princip kako proizvesti maksimalan rezultat s minimum materijala. Otkad se 1882. g. izgradio novi \u017eeljezni most, sav te\u017eak promet na Starom je zabranjen i samo je pje\u0161acima dozvoljen prijelaz preko njega. Zurenje s njegovog vrha u vodu Neretve, koja ispod brzo klizi kroz svoj kameniti kanal, je omiljena razbibriga filozofa i mostarskih besposli\u010dara. Mustafa Hilmi Muhibi\u0107, pi\u0161u\u0107i 1893., spominje most i ka\u017ee:<\/p>\n<p>\u02eeStari most u Mostaru je s pravom jedan od najistaknutijih gra\u0111evinskih objekata u Hercegovini i kao takav \u010desto zaokuplja misli ljudi. Ko u ovaj \u00bbRaj zemaljski\u00ab (tako o svom rodnom gradu misli poznati pjesnik Dervi\u0161-pa\u0161a) jednom do\u0111e i prvi put vidi poznati most, taj ostaje zanesen ljepotom njegovog luka, a ko prvi put svoj pogled uputi s mosta, obuhvati ga lagani drhtaj kad u dubini ugleda hirovitu Neretvu<\/p>\n<p>Prastari natpis na sredini luka ka\u017ee: \u02eeKudret kemeri\u02ee (luk svemogu\u0107eg Boga).<\/p>\n<p>Do sada je ve\u0107 dokazano da je turskog porijekla i potje\u010de iz vremena Sulejmana II (1566.). Malo je vjerovatno da bi rimski most uspio pre\u017eivjeti na istom mjestu, ali je ipak iznjedreno predanje da je ovo rimska konstrukcija. Pri\u010da se da je u rimsko vrijeme na istom mjestu postojao drveni most, a da su obje kule, koje i sada stoje po jedna na svakoj strani mosta, bile izgra\u0111ene kako bi obranile most. Luk, koji je blago \u0161iljat, ima raspon od 89,5 stopa, a visinu od 61 stope pri prosje\u010dnom vodostaju rijeke. \u0160irina mosta je samo 14 stopa i 9 in\u010da. Da biste usporedili, mogu navesti da je raspon svakog od \u010detiri luka Dean mosta u Edinburgu, du\u017eine 96 stopa. \u010cuveni most Rialto u Veneciji ima jedan mramorni luk raspona 74 stope. Postoji predanje me\u0111u ovda\u0161njim muslimanskim mje\u0161tanima da je most, \u010dim bi bio izgra\u0111en, iznova padao u vodu sve dok, na nagovor \u0161umske vile, nije u temelje mosta bio ugra\u0111en mladi zaljubljeni par. Sli\u010dna predanja sam \u010duo \u0161irom zemlje za gradnju brojnih gra\u0111evina. U\u017easna sumnja da ovakvo pre\u017eivjelo sujevjerje mo\u017ee imati neke istinite osnove iznova izaziva jezu u \u010dovjeku posebice kad shvati da je, kao 1870., tijelo djeteta bilo ceremonijalno ugra\u0111eno u temelje mosta u Trebinju. Neosporno je da ljestvica ljudske civilizacije sadr\u017ei neke \u010dudne pre\u010dke!<\/p>\n<p>(sa engleskog: Tibor Vran\u010di\u0107)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Priredili: Ismail Braco \u010campara\/ Tibor Vran\u010di\u0107\/ Smail \u0160pago<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Arheolog i antropolog svjetskog glasa iz \u0160kotske, koji je izdao ve\u0107i broj stru\u010dnih knjiga, Robert Munro (1835 \u2013 1920) je nakon zavr\u0161etka kongresa ovih zvanja u Sarajevu 1894. g. tako\u0111er posjetio na\u0161 grad. Mostar je opisao poklanjaju\u0107i ve\u0107u pozornost svom profesionalnom usmjerenju, no dotakao se i ostalih stvari. Tek \u0161est godina iza posjeta izdao je&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11766,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11765","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11765","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11765"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11765\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11767,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11765\/revisions\/11767"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11766"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11765"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11765"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11765"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}