{"id":11645,"date":"2016-02-17T07:28:17","date_gmt":"2016-02-17T06:28:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.cidom.org\/?p=11645"},"modified":"2016-04-01T10:30:51","modified_gmt":"2016-04-01T08:30:51","slug":"mostar-ocima-stranih-putopisaca-prije-stoljeca-zar-mislite-da-mozete-izgraditi-isti-ovakav-most-1848-g","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.cidom.org\/?p=11645","title":{"rendered":"Mostar o\u010dima stranih putopisaca prije stolje\u0107a &#8211; Zar mislite da mo\u017eete izgraditi isti ovakav most?, 1848. g."},"content":{"rendered":"<p><em>Jo\u0161 je jedan putopisac ostavio svoja zapa\u017eanja o Mostaru i Mostu u svojoj knjizi \u02eeDalmatia and Montenegro with a journey to Mostar\u02ee (Dalmacija i Crna Gora s putovanjem u Mostar), napisanoj daleke 1848. g. Bija\u0161e to John Gardner Wilkinson (1797. \u2013 1875.), ina\u010de veoma poznati egiptolog, koji je proputovao cijelu Dalmaciju i Crnu Goru, a namjerno je skrenuo sa svoje jadranske rute kako bi obi\u0161ao Mostar i proveo desetak dana u njemu. Prije svega, kao kr\u0161\u0107anina odjevenog po zapadnoj modi, ogromno truda, novca i veza ga ko\u0161ta\u0161e dobivanje dozvole od Vezira za ulazak u Hercegovinu. Trebao je ishoditi i posebne dozvole Vezira za obilazak grada i posjete d\u017eamijama, te dozvolu za mjerenje ta\u010dnih dimenzija Starog mosta. Ina\u010de je on ostavio iza sebe najstarije precizne mjere mosta. No, kada mu je sve to uspjelo isposlovati, veoma vjerno je iznio svoje vi\u0111enje stanja u onda\u0161njem Mostaru.<\/em><br \/>\n<em>Navest \u0107emo samo jedan zanimljiv isje\u010dak koji se odnosi na Mostar, a cjelokupna knjiga se mo\u017ee pro\u010ditati i downloadirati na stranici www.cidom.org<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[&#8230;] Muslimanske \u017eene u Mostaru sakrivaju lice kao \u0161to to \u010dine po \u010ditavoj Turskoj, ali ovdje one imaju \u010dudnu masku, od crne tkanine od konjske dlake oivi\u010dene zlatnim koncem. Glava i vrat su prekriveni velom, dok ostatak odje\u0107e \u010dine platnena fered\u017ea navu\u010dena preko svilene haljine, bogate dimije, \u017eute firale i papu\u010de, kao u Carigradu. Neke izlaze bez maske i preko glave navla\u010de samo platnenu fered\u017eu, koju dr\u017ee uz lice i vire ispod nje. Lijepe \u017eene ovu masku \u010desto sklanjaju s lica, kao slu\u010dajno, kad prolaznici tobo\u017ee ne gledaju, da bi je potom naglo navukle, kao da se nekud veoma \u017eure, ni\u010dim ne pokazuju\u0107i da su ih vidjeli. Mo\u017eda ih je radoznalost, kad bi vidjele moju frana\u010dku odje\u0107u, tjerala da zaborave svoje lice; u svakom slu\u010daju, moram priznati da su \u010desto vrlo privla\u010dne i da imaju lijep ten.<br \/>\nU Mostaru je vazduh dobar i \u010dist, a klima zdrava; toga ubrzo postaje svjestan svako ko ovamo do\u0111e iz Vida ili Opuzena. Mostarsko polje obiluje ze\u010devima, naro\u010dito zimi, kad ih snijeg potjera s brda, i predstavlja odli\u010dan teren za lov. Glavni izvozni artikli su ko\u017ea, vuna, vo\u0107e, vosak, stoka i loj, no oni se izvoze u malim koli\u010dinama. Pored toga, ve\u0107ina njih se proizvodi, i to u ve\u0107im koli\u010dinama, u Bosni, bogatijoj i ve\u0107oj pokrajini. [&#8230;]<br \/>\n[&#8230;] Iznenadilo me je da u Mostaru ima tako malo Jevreja; jedina tri su vezirov saraf (bankar), njegov pratilac i sluga. No, u Bosna-Saraju ili Sarajevu u Bosni oni su brojni. Taj je grad dosta velik i ima dobro snabdjevenih bazara.<br \/>\nUskoro izbismo na glavni put \u0161to vodi iz Ljubu\u0161kog, na kojem nas susti\u017ee veliki karavan turskih trgovaca na konjima, sa haremom i robom. Upustio sam se u razgovor s jednim od njih. za koga se ispostavilo da je had\u017eija i koji je, zahvaljuju\u0107i dugom boravku u Kairu, veoma te\u010dno govorio arapski. No svaki poku\u0161aj da neometano pri\u010damo bio je sasvim beznade\u017ean, jer smo s jedne strane bili pritije\u0161njeni mno\u0161tvom konja, dok nam je s druge strane prijetio ugao kakvog sanduka, bala robe ili pak tahtaravan\uf02a pun \u017eena. Stoga smo usporili, pustili da prtljaga pro\u0111e naprijed, i pri\u010dali o mnogim had\u017eijinim putovanjima i o uobi\u010dajenim orijentalnim temama.<br \/>\nNakon \u0161to je podrobno opisao svoja putovanja i dao ocjenu o Kairu i onom bauku turskih had\u017eija, Arapima, on re\u010de: \u02eeE pa, gospodine majstore, vi ste vidjeli Misir (Egipat) i Stambol i rekao bih da ste svoj boravak tamo dobro iskoristili; ali, \u0161ta je u stvari va\u0161 zanat?\u02ee (Turci uvijek misle da Evropljanin mora biti zanatlija ili trgovac), Kako sam lutao svijetom iz razloga koji nisu tako jednostavni, i ne \u017eele\u0107i da ih obja\u0161njavam, odgovorio sam mu: \u02eeTra\u017eio sam ljekovito bilje i ako bi vas, gluho bilo, zbacio konj, pokazao bih vam kako vje\u0161to umijem namjestiti ruku ili bilo koju kost koju biste slomili\u02ee. Shvativ\u0161i da je to \u0161ala, on re\u010de: \u02eeBog vam dao snagu, ali neka me svaka nesre\u0107a zaobi\u0111e; vi ste he\u0107im, dakle\u02ee. \u02eeNisam\u02ee, to sam rekao samo zato \u0161to je nemogu\u0107e ubijediti Osmanliju da mi Evropljani putujemo samo da vidimo druge narode i zemlje, mada ne sumnjam da vi, koji ste toliko proputovali, mo\u017eete razumjeti zadovoljstva i koristi koje putovanja pru\u017eaju. Vi govorite o onome \u0161to ste vidjeli s istom vrstom u\u017eivanja kao i mi, a znate da su i mnogi muslimani u starim vremenima voljeli da putuju i da istra\u017euju iste one stvari koje sada Franci istra\u017euju, a koje su im bile zanimljive u doba kad je Frangistan bio u stanju varvarstva\u02ee.<br \/>\nRazgovor se ponovo vratio na njegova putovanja i na pore\u0111enje Kaira sa Carigradom. \u02eeIstina je\u02ee, primijetio je, \u02eeda stanovnici Kaira zovu svoj grad &#8216;majkom svijeta&#8217; i to je veliko mjesto; bazari su mu odli\u010dni, a d\u017eamije bezbrojne. Ali mi, koji nismo Egip\u0107ani i koji smo vidjeli Carigrad, moramo priznati da se Misir ne mo\u017ee uporediti s turskom prijestolnicom. A zatim i Bosfor, kraj oko njega i, iznad svega, narod, Osmanlije \u2014 o, maleme, to je pravo carsko mjesto, boravi\u0161te sultana i centar svijeta!\u02ee[&#8230;]<br \/>\n[&#8230;] Otkrio sam, me\u0111utim, da mi ni jedan Tur\u010din ne uzvra\u0107a pozdrave kada sam ja\u0161u\u0107i ulazio u grad; vjerojatno im nije bilo drago \u0161to vide kr\u0161\u0107anina na le\u0111ima konja; i kasnije dok sam mjerio most, neki od njih su s negodovanjem gledali moje postupke mjerenja. Jedan od njih se zaustavio i promatrao kako to radim, te si dao odu\u0161ka svojim osje\u0107ajima. Bio je to Tur\u010din, umotan u grubi ogrta\u010d obrubljen zelenom \u010dojom; \u010diji su donji ekstremiteti bili usa\u0111eni u par ogromnih mlitavih crvenih \u010dizama\u2026\u02eeKoja je korist\u02ee, re\u010de on, \u02eeSultanu Sulejmanu \u0161to je gradio tolike mostove za pravovjerne, kad \u0107e oni biti uni\u0161teni pisanjem vas Franaka? (Francima su nazivani svi Europljani bez obzira na zemlju odakle potje\u010du) Ovo nije nikad bilo dozvoljeno, i sigurno \u0107e se ne\u0161to lo\u0161e desiti\u02ee. Jedan moj pratilac ga prekide, obja\u0161njavaju\u0107i mu da se ne treba pla\u0161iti jer je Vezir odobrio ovo \u0161to radim. No on nastavi: \u02eeZar Frank misli da \u0107e uspjeti izgraditi isti ovakav most? Ni slu\u010dajno, premda ste pametni i umijete napraviti no\u017eeve i \u0161kare, i ne\u010disto vino, i hodate ko patke gegaju\u0107i se u tim svojim oskudnim haljinama. He\u0107im-ba\u0161a (Vilklnsonov pratilaci Ali-pa\u0161in ljekar Ka\u010di\u0107) prekide njegove primjedbe rekav\u0161i da se sve radi po vezirovim nare\u0111enjima i da, ako on ima bilo kakvih pitanja, mo\u017ee oti\u0107i s njim do palate; na to je ovaj \u010dovjek, uvjeren da bi bilo bolje da \u0161uti, krenuo dalje mrmljaju\u0107i molitve za bezbjednost mosta i kletve na ra\u010dun nevjernika. [&#8230;]<br \/>\n[&#8230;] Pote\u0161ko\u0107e koje orijentalci imaju u shvatanju europskog crtanja su ogromne; poneki od njih nisu u stanju razlikovati konja od ku\u0107e. Posebice ih zbunjuju sjenke: \u02eeJedna strana tvog lica nije crna\u02ee, kazuju mi, ili pak pitaju kad nacrtani lik stoji u profilu: \u02eeA gdje je druga ruka?\u02ee Me\u0111utim, ista ta osoba koja ne shva\u0107a te osnovne stvari na\u0161ih crte\u017ea, bez po muke prepoznaje cjelokupnu sliku s egipatskih skulptura, koji prikazuju likove u profilu, bez ikakvih sjenki, kao i mnogo likova poredanih jedno do drugog koji predstavljaju cjelinu. [&#8230;]<br \/>\n[&#8230;] Jedan od krupnih razloga \u0161to ne vole Franke poti\u010de iz razlike u na\u0161im obi\u010dajima; predrasude koje gaje prema na\u0161im navodnim nedostacima posljedica su nepoznavanja \u010dinjenica ili njihovog izvrtanja. Prazne pri\u010de ponavljaju se unedogled i po\u010dinje im se vjerovati; sama pojava Franka izaziva netrpeljivost prema njemu i oni se upu\u0161taju u opisivanje njegovih tobo\u017enjih odvratnih navika, od kojih je najuo\u010dljivija potpuno zanemarivanje li\u010dne higijene. Stoga me je veoma zabavljala njihova zbunjenost u Mostaru kad je rije\u010d o koli\u010dini vode koju sam tra\u017eio za svoj \u02eeabdest\u02ee. Pitali su me nisam li zapravo musliman i kad bih im odgovorio da se samo pridr\u017eavam obi\u010daja uvrije\u017eenog u mojoj zemlji, o\u010dito su mislili da se koristim svojim povlasticama putnika, a mo\u017eda su i pretpostavljali da sam stekao ove navike za vrijeme mog dugog boravka na Nilu. Zacijelo nisu vjerovah da bi ih mogao usvojiti ijedan evropski narod koji nije izlo\u017een uticajima islama.<br \/>\nIako je muslimanima zabranjeno da zlostavljaju kr\u0161\u0107ansku raju u Hercegovini, oni na njih gledaju s velikim prezirom. Tako, kada \u02eepravi vjernik\u02ee baci oko na njihovu zemlju ili kad je zbog na\u010deg kivan na kaure, on se ne obazire na pravdu u udovoljavanju svom hiru ili ljutini. Turski zemljoposjednici su tako despoti za kr\u0161\u0107anske seljake. No, ovo ugnjetavanje u dobroj mjeri obuzdava vezir, koji je, iako pravi Tur\u010din po lukavstvu i samovoljan u postupcima kada mu to odgovara, ipak razuman \u010dovjek koji \u017eeli ste\u0107i priznanje za \u0161ire tolerantnije nazore. Hod progresa, ako ve\u0107 ne prave civilizacije, zahvata tako i ovu zabitu pokrajinu. [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jo\u0161 je jedan putopisac ostavio svoja zapa\u017eanja o Mostaru i Mostu u svojoj knjizi \u02eeDalmatia and Montenegro with a journey to Mostar\u02ee (Dalmacija i Crna Gora s putovanjem u Mostar), napisanoj daleke 1848. g. Bija\u0161e to John Gardner Wilkinson (1797. \u2013 1875.), ina\u010de veoma poznati egiptolog, koji je proputovao cijelu Dalmaciju i Crnu Goru, a&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11646,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11645","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11645","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11645"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11645\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11647,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11645\/revisions\/11647"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11646"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11645"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11645"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11645"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}