{"id":11627,"date":"2016-02-10T08:02:35","date_gmt":"2016-02-10T07:02:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.cidom.org\/?p=11627"},"modified":"2016-04-01T10:31:34","modified_gmt":"2016-04-01T08:31:34","slug":"mostar-ocima-stranih-putopisaca-prije-stoljeca-novi-serijal-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.cidom.org\/?p=11627","title":{"rendered":"Mostar o\u010dima stranih putopisaca prije stolje\u0107a &#8211; Luk iz kojega je tek izletjela strijela, 1664. g."},"content":{"rendered":"<p><strong>Luk iz kojega je tek izletjela strijela, 1664. g.<\/strong><\/p>\n<p><em>Znameniti turski putopisac Evlija \u010celebi (1611. \u2013 iza 1682.) bio je dugo vremena nepoznat putopisac, kako u vlastitoj zemlji, tako i u inozemstvu. Tek je u dvadesetom stolje\u0107u, na poticaj europskih turkologa i orijentalista, a zatim i turskih, obznanjeno izdanje Evlijine Sejahatname (Putopisa). \u017divopisno je to i opse\u017eno djelo u deset svezaka koje pokriva njegova putovanja po europskom dijelu Osmanskoga carstva, po Krimu i Kavkazu, dijelovima Turske i srednje Azije, Siriji, Palestini i sada\u0161njoj Saudijskoj Arabiji, te Egiptu, Sudanu i jo\u0161 nekim podru\u010djima afri\u010dkoga dijela turske imperije. Iako je pravio bilje\u0161ke za vrijeme putovanja i koristio neka starija istorijska dokumenta, sam je \u010celebi vrijedan izvor, no ne i potpuno pouzdan svjedok doga\u0111aja i vremena. Kao pravo dijete svoga doba, pun je praznovjerica, pogre\u0161nih podataka (vrlo \u010desto pripisuje osnutak pojedinih mjesta i gradova legendarnim li\u010dnostima koje nisu postojale), pretjerivanja u orijentalnom stilu (o krjeposti i ljepoti Sarajki, o broju protivni\u010dkih vojnika u raznim bitkama), pa i u podacima o istoriji Mostara ima nekih neistina (da su obje kule imale topove) i pretjerivanja, no, ipak on nam donosi uvid u na\u010din \u017eivota i status mjesta iz onog doba. Glavna vrijednost Putopisa je u \u017eivopisnom prikazu na\u010dina \u017eivota, pojedinih krajeva te u realisti\u010dkim opisima doga\u0111aja i situacija.<\/em><br \/>\n<em> Ovdje \u0107emo navesti samo jedan zanimljiv dio koji se odnosi na Mostar, a cjelokupna knjiga se mo\u017ee pro\u010ditati i downloadirati na stranici www.cidom.org<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[&#8230;] Mostar zna\u010di varo\u0161 s mostom. Prema pri\u010danju latinskih istori\u010dara, u ovome je \u0161eheru u starinsko doba bio most preko rijeke Neretve s jedne strane na drugu, i to na jakom gvozdenom lancu u debljini \u010dovje\u010dijeg stegna, i od toga mu je ostalo tako ime. [&#8230;]<br \/>\n[&#8230;] Ovaj \u0161eher je osvojio li\u010dno njegovo veli\u010danstvo Fatih. Mostar su zauzeli Turci prije 1468. g. a zauzele su ga \u010dete bosanskog sand\u017eaka Isa-bega Ishakovi\u0107a. Pri tome Mehmed II nije imao nikakvog li\u010dnog u\u010de\u0161\u0107a. On je has (domen) pa\u0161e (hercegova\u010dkog), a nalazi se na teritoriji hercegova\u010dkog sand\u017eaka u bosanskom ejaletu. Njime upravlja pa\u0161in vojvoda s pedeset vojnika. To je ugledan kadiluk s rangom onih kadiluka od tri stotine ak\u010di. Ima muftiju, predstavnika \u0161erifa (neki bu&#8217;l- e\u0161raf), prvake i ugledne ljude. Tu ima vrlo mnogo u\u010denjaka, \u0161ejhova, imama, pisaca i pjesnika. Ima mjesnog spahijskog \u0107ehaju, janji\u010darskog serdara, serdara budimskog kola, tr\u017enog nadzornika (muhtesib), bazdara, na\u010delnika grada, povjerenika za hara\u010d, gra\u0111evinskog nadzornika i gradskog zapovjednika. [&#8230;]<br \/>\n[&#8230;] Da bi osigurao i obezbijedio \u0161eher, Sulejman-han je naredio da se na liticama rijeke Neretve sagradi ovaj grad od kamena vrlo \u010dvrsto i tvrdo. Grad je dosta malen. Tu se nalaze dvije tvr\u0111ave, jedna s desne, a druga s lijeve strane. Izme\u0111u njih nalazi se u cijelom svijetu poznati mostarski most. Na objema tvr\u0111avama postoje po dvije \u010dvrste i utvr\u0111ene kapije. Obje tvr\u0111ave snabdjevene su potrebnim topovima i raznovrsnim spravama, a ukra\u0161ene su sa tri izbo\u010dena bastiona, koji su zaista divni.<br \/>\nPremda tu postoje dvije tvr\u0111ave, gradski zapovjednik (dizdar) je ipak jedan. U svakoj tvr\u0111avi ima po osamdeset naoru\u017eanih regularnih vojnika. Oni stalno dr\u017ee stra\u017eu. Gradsku kapiju zatvaraju svaku no\u0107 i nikoga ne ostavljaju unutra. Na bedemu u bastionu grada nalazi se jedan \u010dardak koji gleda u Neretvu; u njemu se sastaje obrazovani svijet. Odatle se vidi kako sa sjeverne strane dolazi rijeka i kako poput Sirdarija te\u010de u jugoisto\u010dnom pravcu. U tome \u010dardaku sastaje se obrazovani svijet Mostara i tu diskutuje o raznim pitanjima transcendentnog \u017eivota i \u0161erijatskog prava. To mjesto je pravo odmarali\u0161te. U onoj tvr\u0111avi koja se nalazi s druge strane mosta, i \u010dija je kapija okrenuta na ovu stranu gdje je \u0161eher, nalazi se Sulejman-hanov mesd\u017eid. Na tome mjestu ima mala kafana za gradske vojnike. Gradski zapovjednik (dizdar) i prvaci \u0161ehera (ajana) naj\u010de\u0161\u0107e sjede tu. Sav spoljni zid toga mjesta (mahale) oki\u0107en je oru\u0111em i oru\u017ejem gradskih vojnika. [&#8230;]<br \/>\n[&#8230;] Veliki mostarski most \u2013 I ovaj je most sagradio stari neimar (kod\u017eamimar) Sinan, sin Abdulmennan-agin, a po Sulejman-hanovoj naredbi. On izgleda kao luk duge koji se uzdi\u017ee do Kumove Slame i pru\u017ea s jedne litice na drugu. Ispod sredine mosta te\u010de rijeka. Kako se sa obje strane toga mosta nalaze tvr\u0111ave, to nije mogu\u0107e pre\u0107i s jedne na drugu stranu grada drugim putem osim preko tog mosta. Eto neka se zna da sam ja, bijedni i jadni rab (bo\u017eji), Evlija, dosada pre\u0161ao i vidio \u0161esnaest carevina, ali tako visok most nisam vidio. On je preba\u010den s jedne na drugu stijenu, koje se di\u017eu do neba. Du\u017eina toga mosta od jedne do druge kapije, \u0161to se nalaze na unutra\u0161njoj strani dviju tvr\u0111ava, koje le\u017ee na oba kraja mosta \u2013 iznosi ravnih stotinu koraka, a \u0161irok je petnaest stopa. [&#8230;]<br \/>\n[&#8230;] Zaista je neimar ulo\u017eio svu svoju snagu i jasno pokazao svoju veliku, sposobnost. Kad se ovaj most pogleda iz daljine, izgleda okrugao kao luk iz kojega je tek izletjela strijela pa tako stao. Neimarski ukus, preciznost, eleganciju, koja je uno\u0161ena u ovu divnu kamenu tvorevinu, nije pokazao nijedan stari neimar. Otkako je sazidan ovaj visoki most, otada ovamo dolaze neki veziri, prvaci i visoki dostojanstvenici da ga vide. I sjede\u0107i u pomenutom \u010dardaku, oni promatraju kako mnoga smiona djeca \u0161ehera stoje spremna na ivici mosta. I kad se zatr\u010de i sko\u010de s mosta, padaju dolje u rijeku i lete u zraku kao ptice prave\u0107i svaki od njih neku posebnu vrstu akrobacije. Jedni ska\u010du strmoglav, drugi sjede\u0107i alaturka, a neki opet ska\u010du u vodu udvoje, utroje i odmah sre\u0107no izlaze na obalu uspinju\u0107i se uza stijene, i dolaze gore na kraj mosta i primaju darove vezira i prvaka. Visina ovog mosta je 87 hvati, a dubina rijeke 87 ar\u0161ina. U njoj ima stijena velikih kao kupola kupatila; njih rijeka valja uz veliku buku. Zaista je velika smjelost da sitna djeca ska\u010du u takvu rijeku.<br \/>\nMnogi \u0161egrti nose\u0107i jelo svojim majstorima u du\u0107ane, ne idu mostom, nego stave jelo na glavu, a tasove (sofra tasi) i hljeb uzmu u ruke, pa idu smiono klizu\u0107i se uzanom ivicom mosta (korkaluk). [&#8230;]<br \/>\n[&#8230;] Interesantni spomenici \u2013 Tu je na prvom mjestu mostarski most. Zatim (naro\u010dita vrsta) vitlova (\u010dekrka). Tu je ispod \u010dar\u0161ije svezan (namotan) jedan debeo lanac za to\u010dak i \u010dekrk, a drugi kraj tog debelog lanca svezan je za debeli lanac koji je svezan za stijene \u010dak dolje u rijeci.<br \/>\nKad neki \u010dovjek ho\u0107e da izvadi vode iz rijeke, on natakne svoju kofu za kariku lanca, a onda pusti lanac i on ode u vodu. Onda ozgo izvla\u010de lancem kofu i ona iza\u0111e puna vode. Ovu vodu liju u bardake i testije. Na tri mjesta nalaze se takvi \u010dekrci (dolap), kojima na taj na\u010din izvla\u010de vodu lan\u010danim to\u010dkom.<br \/>\nU onome dijelu \u010dar\u0161ije gdje su kazazi nalazi se jedna \u010detvorougaona sahat-kula. Zvuk njena zvona \u010duje se iz daljine na tri sata hoda.<br \/>\nNa suprotnoj strani varo\u0161i, tamo gdje je tabhana, ima devetnaest vodenica, koje zaslu\u017euju da se vide. U tim krajevima nisam vidio vodenice izra\u0111ene s takvim ure\u0111ajem i na to\u010dak. [&#8230;]<br \/>\n[&#8230;] Njihov posebni dijalekat je pravilan i jasan turski jezik, a znaju tako\u0111e bo\u0161nja\u010dki i latinski.<br \/>\nNa glasu im je bijeli hljeb, a u protokolu (sid\u017eilu) \u0161erijatskog suda upisano je da pastrmka iznosi po dvadeset i trideset oka. Narovi u toj varo\u0161i su vrlo krupni. Specijaliteti su im gro\u017e\u0111e, smokve, kajsije, \u0161eftelije i \u010dempresovo drvo.<br \/>\nNa onoj strani varo\u0161i gdje se nalazi ko\u017eara ima do osamnaest hiljada i \u0161ezdeset ba\u0161\u010da divnih poput rajskih.<br \/>\nNa teritoriji hercegova\u010dkog sand\u017eaka nema nijedan veliki grad napredniji i ljep\u0161i od \u0161ehera Mostara. Zbog prijatne klime, tu ima tako so\u010dnog i finog svakovrsnog vo\u0107a da oni svoje smokve, gro\u017e\u0111e i kao \u010dovje\u010dije glave krupne narove nose na poklon ostalim gradovima. Ovo vo\u0107e ne samo \u0161to zadr\u017eava svoju ljepotu i slast nego se njegova boja i slast zadugo ne promijeni. Kroz sve privla\u010dne ba\u0161\u010de i ogra\u0111ene bostane koji se nalaze na onoj strani gdje je tabhana proti\u010du \u017eive vode, a po raznovrsnim ure\u0111enim sofama svijet se veseli i bez prestanka moli Boga za trajnost Carstva i naroda. Hvala Bogu, u ovome sam gradu proveo tri dana u u\u017eivanju i veselju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Luk iz kojega je tek izletjela strijela, 1664. g. Znameniti turski putopisac Evlija \u010celebi (1611. \u2013 iza 1682.) bio je dugo vremena nepoznat putopisac, kako u vlastitoj zemlji, tako i u inozemstvu. Tek je u dvadesetom stolje\u0107u, na poticaj europskih turkologa i orijentalista, a zatim i turskih, obznanjeno izdanje Evlijine Sejahatname (Putopisa). \u017divopisno je to&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11628,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11627","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11627","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11627"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11627\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11631,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11627\/revisions\/11631"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11628"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11627"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11627"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}