{"id":11573,"date":"2016-01-27T12:03:37","date_gmt":"2016-01-27T11:03:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.cidom.org\/?p=11573"},"modified":"2016-02-04T16:46:45","modified_gmt":"2016-02-04T15:46:45","slug":"mostovi-pamcene-ljepote","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.cidom.org\/?p=11573","title":{"rendered":"Ibrahim Kajan – Mostovi pam\u0107ene ljepote"},"content":{"rendered":"

HISTORIJA IZ ZASJEDE – Mostovi pam\u0107ene ljepote
\n<\/em><\/strong><\/h3>\n

Pi\u0161e: dr. Ibrahim Kajan<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Jest, Blagaj je odavno postao mjestom malog bosanskog had\u017eiluka i novovjekog turisti\u010dkog susreta lutala\u010dkih plemena \u0161to \u010deznu za izgubljenim oazama mira. U majskim danima mevluda, hiljade hodo\u010dasnika opkoli blagajsku tekiju, dove u\u010de\u0107i i u mevludu sudjeluju\u0107i. Potom se taj narod pobo\u017eni okrene zijafetima i kahvama, tiho egleni\u0161e po obalama Bune, pogleda u tekiju \u2013 pitaju\u0107i sebe ili nekog nevidljivog: otkud ova ljepota i kako nas je samo zapala!?<\/p>\n

 <\/p>\n

Rijeka Buna je, od izvora u Blagaju, do uvira u Neretvu, najkra\u0107a rijeka u Hercegovini. Nju, najkra\u0107u, historija je nagradila s najvi\u0161e mostova velike ljepote. Graditelji su im rimski i turski. Mostovi, zasigurno, najvi\u0161e slu\u017ee sretnim ljudima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kad je Robert Michel g. 1912. objavio svoj putopis Putovanje po carskim zemljama s crte\u017eima blagajskih mostova Maxa Buchnera, od pet koje historija pamti, tvrdio je da su \u201etri u cijelosti sa\u010duvana, a jedan u potpunosti nestao\u201c<\/em>. Za taj nestali, ka\u017ee da je bio najbli\u017ei vrelu i da su mu \u201evidljivi samo za\u010deci prijelaza na obje strane obale\u201c.<\/em><\/p>\n

\"1\"<\/a><\/p>\n

Kara\u0111ozbegova \u0107uprija, crte\u017e Maxa Buchnera, 1911. g.<\/em><\/p>\n

\"2\"<\/a><\/p>\n

Kara\u0111ozbegova \u0107uprija 1900-ih<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Zaputi\u0161 li se od sredi\u0161ta blagajske \u010dar\u0161ije uz Carsku d\u017eamiju, eto te na obali Bune, pred Kara\u0111ozbegovom \u0107uprijom. Sa\u010duvala je samo prva dva luka od pet koje je neko\u0107 imala. E. \u010celebija i re\u010deni Michel imali su vi\u0161e sre\u0107e od nas \u2013 vidje\u0161e je cijelu, dugu 33,40 m, s \u201enagla\u0161eno profiliranim vijencem i korkalukom od kamenih plo\u010da\u201c.<\/p>\n

\"3\"<\/a><\/p>\n

Kara\u0111ozbegova \u0107uprija, 2013. g.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Gra\u0111ena je kamenom tenelija kao i Stari mostarski most. Po svemu sude\u0107i iz iste je godine kao i Sultan Sulejmanova \u0107uprija u Mostaru (1566.). Prvi put se spomenje u vakufnami Zaima had\u017ei Mehmed-bega 1570., Kara\u0111ozbega, brata velikog vezira Rustem-pa\u0161ina.<\/p>\n

\"4\"<\/a><\/p>\n

Lehina \u0107uprija 1898.<\/em><\/p>\n

\"5\"<\/a><\/p>\n

Lehina \u0107uprija, crte\u017e Maxa Buchnera, 1911. g.<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Nizvodno rijekom, \u201ekod posljednih ku\u0107a u Blagaju\u201c u doba Michelove posjete po\u010detkom 20. st., zate\u010dena je \u201enapola razru\u0161ena stara kamena \u0107uprija, okrnjenih stubova povezanih drvenom stazom\u201c, podignuta prije g. 1664. Uz zapis o mostu danas zvanom Lehinom \u0107uprijom, Michel objavljuje i Buchnerov crte\u017e \u201estanja\u201c te\u0161ko osaka\u0107ene arhitekture. Autor tvrdi da ni taj udes popra\u0107en drvenom adaptacijom \u2013 \u201enije ljepoti torza ni\u0161ta oduzeo\u201c! Imala je tri blago prelomljena luka, zidana klesanim kamenom. Izme\u0111u svjetskih ratova most je adaptiran, niveleta mu je postala ravna, sposobna za promet ljudi i vozila, s ogradom od \u017eeljeznih cijevi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Predaja za Lehinu \u0107upriju vezuje pri\u010du o Hase\u0107i-agi Kolakovi\u0107u, kakvu poznajemo o gradnji mosta u Konjicu, tj. da je noga njegova konja propala kroz drvenu \u0107upriju kada je, iz Stambola dolaze\u0107i, posje\u0107ivao staru majku u Blagaju. Iz srd\u017ebe, odlu\u010dio je podignuti most od kamena, koji, evo, i \u201enevoljan\u201c, jo\u0161 slu\u017ei ljudima.<\/p>\n

\"6\"<\/a><\/p>\n

Lehina \u0107uprija, nakon ru\u0161enja 1945. g. (rekonstrukcija)<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

U povla\u010denju Nijemaca iz Blagaja 1945., u obli\u017enjem selu Kosoru, nevi\u0111enim je bijesom pora\u017eenih dignuta u zrak \u0107uprija duga 57 m, smatrana najstarijom u na\u0161oj zemlji \u2013 ispod \u010dijih je sedam lukova protjecala Buna \u0161irokog korita. U \u017ebuki Kosorske \u0107uprije, ka\u017ee Michel, prona\u0111eni komadi cigle, uz druge znakove, ukazuju da je most rimska gra\u0111evina, podignuta da spaji obale beskrajnog rimskom puta… I danas se u bistroj vodi mogu razaznati dijelovi stubova koji su nosili slavnu konstrukciju \u010diji su posljednji putnici davno pre\u0161li u historiju…<\/p>\n

Danijal-pa\u0161in most u mjestu Buna bio je najdu\u017ei (101,75 m!), impresivniji i impozantniji od svih, most o \u010dijem se porijeklu ni danas ne zna dovoljno (rimski ili turski?), niti se zna ko b\u00ee taj pa\u0161a Danijal. Na naj\u0161irem dijelu rijeke, podignut je na \u010detrnaet lukova.<\/p>\n

\"7\"<\/a><\/p>\n

Danijal pa\u0161ina \u0107uprija, crte\u017e Maxa Buchnera, 1911. g<\/em><\/p>\n

U zaklju\u010dnom razmi\u0161ljanju Michel, nimalo slu\u010dajno, veli da su ta dva posljednja mosta, Kosorski i Bunski, mada smje\u0161teni u \u201ezanemarenu kutu svijeta\u201c, \u201e mostovi koji bi i najljep\u0161em gradu mogli slu\u017eiti ukrasom koji oboga\u0107uje\u201c. Most je, kao i Kosorski, do\u017eivio razaranje 1945. i odletio u zrak! Njegovi su fragmenti uronili u novu, armiranobetonsku strukturu preko koje se prelazi ali koju se ne pamti.<\/p>\n

\"8\"<\/a><\/p>\n

Danijel pa\u0161ina \u0107uprija na Buni 1896.<\/em><\/p>\n

Nigdje kao u Blagaju, na tako malom prostoru, nije toliko slojevita historija uronjena u bezgrani\u010dno vrijeme koje se nije moglo zapisati; od brvna preko rijeke do kamenih mostova ba\u010denih u nebo, dolazili su mu ljudi tra\u017ee\u0107i pi\u0107e svome duhu i svome srcu. Dolazili i dolaze.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

HISTORIJA IZ ZASJEDE – Mostovi pam\u0107ene ljepote Pi\u0161e: dr. Ibrahim Kajan   Jest, Blagaj je odavno postao mjestom malog bosanskog had\u017eiluka i novovjekog turisti\u010dkog susreta lutala\u010dkih plemena \u0161to \u010deznu za izgubljenim oazama mira. U majskim danima mevluda, hiljade hodo\u010dasnika opkoli blagajsku tekiju, dove u\u010de\u0107i i u mevludu sudjeluju\u0107i. Potom se taj narod pobo\u017eni okrene zijafetima…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11584,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11573","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11573","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11573"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11573\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11602,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11573\/revisions\/11602"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11584"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11573"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11573"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11573"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}